• Da li je potrebno popravljati mliječne zube i kada je najbolje vrijeme za to?
  • Već nekoliko dana moje šestomjesečno dijete jako je nervozno, pretpostavljam zbog nicanja zubi. Kako mu pomoći?
  • Mojoj djevojčici staroj 5 godina počeo je izbijati uz postojeći mliječni zub donji trajni sjekutić. Nije li to malo prerano i treba li nešto poduzeti?
  • Dijete mi je nedavno palo s bicikla i slomilo prednja dva trajna zuba. Što mi je činiti?
  • Da li je istina da se tijekom trudnoće zubi više kvare ?
  • Koja vrsta paste za zube je najbolja odnosno koja će pasta pružiti najbolju zaštitu našim zubima i zubnom mesu?
  • Kako nastaje karijes bočice (rani karijes kod djece) i na koji ga način spriječiti?
  • Da li su električne četkice za zube bolje od "običnih" ručnih?
  • Koliko često djeca trebaju posjećivati stomatologa, odnosno ići na redovite kontrole?
  • Koje je dob djeteta najbolja za prvi posjet stomatologu?
  • Moja kćer ima 13 godina i bavi se košarkom. Postoji li neki štitnik za zube kako joj se ne bi ponovilo kao prije tri godine da ostane bez prednjeg zuba?
  • Na sistematskom pregledu u vrtiću mojoj šestogodišnjakinji nije pronađen niti jedan karijes. Unatoč tome naručena je kod stomatologa zbog “pečaćenja” zubi.
  • Zašto se zubi moraju pečatiti i o kakvom se zapravo postupku radi ?
  • Pomažu li i koliko gume za žvakanje u sprječavanju karijesa?
  • Dijete mi je staro 3 godine i prednji zubići su mu se već počeli kvariti. Što je uzrok tome i što mi je za činiti ?
  • Dijete mi je nedavno palo s bicikla i slomilo prednja dva trajna zuba. Stomatolog mu je pružio prvu pomoć. Što mi je dalje činiti i što možemo na kraju očekivati?
  • Imam 17 godina i žute zube, a želim imati bijele. Kako se to može izvesti, je li to opasno i kako često se to može raditi?
  • Koliko je važno redovito uzimanje tabletica fluora kod djece za zaštitu zubi od karijesa?
  • Ja dosta teško uspijevam redovito provoditi ovu “terapiju”. Postoji li nešto što će također osigurati zaštitu zubi bez tako česte uporabe?
  • Imam dječaka starog 10 mjeseci i nikla su mu zasada četiri gornja i donja mliječna zuba. Ono što me brine je njihova nepravilnost odnosno način na koji su nikli (nisu lijepo složeni). Što mi je činiti?
  • Imam dijete staro godinu dana. Poučena vlastitim lošim iskustvima, željela bi već sada trajno zaštiti zube svog djeteta. Kako?
  • Kako i na koji način spriječiti nastanak karijesa?
  • Da li je istina da se kalcij gubi iz zubi tijekom trudnoće te zato češće nastaje karijes u to vrijeme?
  • Trebam li uzimati kakve dodatke u prehrani kako bi osigurala pravilan razvoj zubi svojeg djeteta i sačuvala zdravlje svojih ?
  • Koliko je važno sačuvati slomljeni dio zuba nakon loma krune? Može li se on iskoristiti?
  • Imam petogodišnjeg sina koji još uvijek sisa prst. Ta navika je sada već uzela dosta maha tako da je poprilično deformirala gornju čeljust. Posebno se to vidi na zubima i nepcu. Rečeno mi je da je svaka terapija prije nicanja trajnih zubi preuranjena. Što mi je činiti?
  • Koristi li se u stomatologiji opća anestezija?
  • Koliko je opasno popravljti zube s lokalnom anestezijom (s injekcijom) i ima li to kakve štetne posljedice na organizam?

 


 

Da li je potrebno popravljati mliječne zube i kada je najbolje vrijeme za to?

Odgovor na prvi dio ovog pitanja vrlo je jasan i jednoznačan. Nema nikakve razlike, odnosno ne bi je smjelo biti u važnosti „popravljanja“ ili liječenja mliječnih i trajnih zubi. Mliječni zub kao žvačna jedinica ima istu funkciju kao i trajni zub. Stoga ga njegova «privremenost» u dječjim ustima ne bi smjela obezvrjeđivati. Osim što osiguravaju normalnu žvačnu funkciju i omogućavaju pravilni razvoj govora, mliječni zubi važni su stimulatori za prirodan rast i razvoj čeljusti. Isto tako utječu i na nicanje trajnih nasljednika, a mogu i spontano boljeti što će dodatno otežati potrebno liječenje. Ako se mliječni zubi ne saniraju i budu rano uništeni, posljedično također dolazi do smanjenog rasta i razvoja čeljusti te smanjenja prostora za trajne zube. Tada za posljedicu kod trajnih zuba imamo neku ortodontsku anomaliju koja zahtijeva ortodontsko liječenje. Na drugi dio pitanja teško je dati specifičan odgovor. Najbolje bi bilo da dijete nema karijesa. No, ako ga ima starost, djeteta kod prvog zahvata manje je važna. Puno je važnije da dijete ima dobar kontakt i povjerenje u terapeuta. Pretpostavka je da se karijes otkrije i sanira u početnom stadiju kada je uz odgovarajuću kontrolu boli cijeli zahvat lakši, kako za pacijenta tako i za terapeuta. Takvi se uvjeti kroz redovite tromjesečne kontrole i preventivne postupke kod kuće i u stomatološkoj ordinaciji vrlo lako ostvaruju. Tada je svako vrijeme, ako je potrebno, dobro za sanaciju mliječnih i trajnih zubi.

Već nekoliko dana moje šestomjesečno dijete jako je nervozno, pretpostavljam zbog nicanja zubi. Kako mu pomoći?

Proces nicanja zubi vrlo je individualan i kod svakog djeteta izaziva različite subjektivne simptome koje roditelji također doživljavaju na različite načine. Vremenski gledajući, kod vašeg djeteta upravo je vrijeme za nicanje prvih donjih sjekutića i to se može očitovati na različite načine. Dijete više slini, malo je razdražljivije nego obično, gura sve predmete do kojih dođe u usta i grize ih. Predrasude o tome da djece imaju temperaturu kada im niču zubi nisu točne, tako da takve i slične kliničke slike treba pripisati nekom drugom infektu koji se vremenski poklapa s nicanjem zubi, a često je posljedica guranja svega što dohvati u usta. Stoga takvu infekciju treba liječiti na odgovarajući način, a ne stanje obrazlagati nicanjem zubi. Simptomatski djetetu možete olakšati tegobe premazujući zubne grebene nekim lokalnim anestetikom za tu namjenu. Druga stvar koju možete je pokazati puno ljubavi i razumijevanja za djetetove probleme, pa mu povećanom pažnjom iste olakšati, imajući uvijek u vidu da zbog dobi dijete teško razumije stanje u kojem se trenutno nalazi.

Mojoj djevojčici staroj 5 godina počeo je izbijati uz postojeći mliječni zub donji trajni sjekutić. Nije li to malo prerano i treba li nešto poduzeti?

Prije svega htio bih vas umiriti. Prema vašem opisu stanja u ustima zaista se ne radi o nikakvom patološkom procesu. Zub normalno niče, na dobrom mjestu, a razgovor o pravom vremenu za nicanje prvog trajnog zuba možda i nije toliko važan. Istina je da najčešće prvi trajni sjekutići niču u šestoj godini. No, isto tako, svi oni koji niknu u vremenu od 4-8 godina starosti djeteta mogu se smatrati da su niknuli u svom “fiziološkom” vremenu. Stoga nema nekog velikog razloga za zabrinutost. Brigu o zubima vašeg djeteta sada treba usmjeriti na očuvanje njihovog zdravlja i sprječavanje nastanka karijesa. Istovremeno će se osigurati svi potrebni uvjeti za pravilan rast i razvoj čeljusti. Pri tome svakako potražite pomoć stručnjaka, koji će djetetov i vaš angažman precizno usmjeriti ka željenom cilju, zdravim i lijepim zubima. Na kontrolnom pregledu stomatolog će odmah procijeniti da li je potrebno izvaditi mliječni zub te postupiti na pravilan način.

Dijete mi je nedavno palo s bicikla i slomilo prednja dva trajna zuba. Što mi je činiti?

Prva i osnovna stvar je da kod bilo kakvog takvog incidenta hitno posjetite svog stomatologa. On će znati procijeniti težinu ozljede i pružiti prvu pomoć, a ako je potrebno uputit će vas i specijalisti. Povrede zuba u takvim slučajevima, poput frakture cakline ili cakline i dentina uglavnom su lagane i jednostavne za tretman, no isto tako ni komplicirane frakture krune i korijena zuba nisu rijetkost. Najvažnija je svakako brza intervencija, jer vrijeme proteklo od ozljeđivanja do terapijskog zahvata značajno utječe na sam tijek terapije i njezinu uspješnost. Svaki izgubljeni sat može ugroziti prognozu za povoljan ishod ili terapiju može znatno otežati i produžiti. Važno je napomenuti da svaki slomljeni dio zuba ili cijeli zub ako je on izbijen, treba sačuvati. Takav zub ili njegov dio treba staviti u hladno mlijeko ili fiziološku otopinu i kod prvog pregleda donijeti u stomatološku ordinaciju. Uz pretpostavku da će intervencija biti brza i takve na prvi pogled teške povrede mogu se relativno jednostavno i uspješno sanirati. Krajnji cilj svakog stomatološkog zahvata nakon traume zuba je pod svaku cijenu zadržati zub ili korijen u ustima. Kada se to uspije veliki dio posla je već obavljen. Onda preostaje završni dio estetske rekonstrukcije kojim se nadomješta izgubljeni dio tvrdog zubnog tkiva.

Da li je istina da se tijekom trudnoće zubi više kvare ?

Trudnoća donosi mnoge promjene u tijelo buduće majke, tako da se one na određeni način reflektiraju i na stanje u usnoj šupljini. Hormonalne promjene koje u to vrijeme nastaju mogu izazvati upalne promjene zubnog mesa što olakšava odnosno potencira razvoj karijesa izmjenom sastava mikrobiološke flore u ustima. Isto tako pod hormonalnim utjecajem dolazi i do promjena u sastavu sline što dodatno može utjecati na mogućnost nastanka karijesa. U vrijeme ranih gestoza česte su jutarnje mučnine i povraćanje, tako da kiseli sadržaj iz želuca također može negativno utjecati na zdravlje zubi. Sve ovakve i slične situacije se danas na sreću mogu vrlo uspješno kontrolirati. Od trudnice se samo očekuje povećani angažman pri održavanju oralne higijene, dok će vaš stomatolog tromjesečnim ili po potrebi češćim kontrolama nadzirati stanje i po potrebi preventivno intervenirati. Takva briga o zubima svako će biti vrlo korisna i gotovo sigurno ih sačuvati zdravima tijekom trudnoće. Na kraju, u današnje vrijeme suvremene stomatologije, svakako više nije održivo uvriježeno razmišljanje da se sa svakom trudnoćom gubi jedan zub.

Koja vrsta paste za zube je najbolja odnosno koja će pasta pružiti najbolju zaštitu našim zubima i zubnom mesu?

To je pitanje na koje je jako teško naći jednoznačan odgovor, jer gotovo da danas na tržištu nema loših pasta za zube, a njihov sastav se razlikuje u minimalnim detaljima. Najbolja pasta za zube bi bila ona koja se brzo troši, odnosno ona koju redovito i rado koristi. No, šalu na stranu, na nekoliko stvari pri odabiru paste svakako obratite pozornost. Ono na što treba obratiti pozornost kada kupujete pastu za dijete je da uvijek odaberite pastu namijenjenu njegovoj dobi, što je u pravilu vidljivo istaknuto na pakiranju. Ona sadrži upravo ono što će na najbolji način sačuvati zdravlje djetetovih zubi uz minimalan rizik za pojavu bilo kakvih neželjenih nuspojava.

Kako nastaje karijes bočice (rani karijes kod djece) i na koji ga način spriječiti?

Slikoviti opis karijesa bočice kao dentalnog oboljenja mliječnih zubi može se dati na slijedeći način. To je stanje u konačnici karakterizirano potpunim uništenjem tvrdih zubnih tkiva, napose krune zuba, prvenstveno gornjih sjekutića, a u poodmakloj fazi bolesti bivaju uništeni i mliječni kutnjaci. Načelno, u takvim situacijama nisu zahvaćeni donji sjekutići koji su zaštićeni jezikom u vrijeme izlaganja štetnom djelovanju kiselina. U pravilu se takva stanja mogu povezati s konzumacijom različitih zaslađenih napitaka iz bočice poput čaja, mlijeka ili voćnih sokova posebice tijekom noći ili za vrijeme uspavljivanja djeteta, ali može biti i posljedica dugotrajnog noćnog dojenja. Svaki karijes, pa i karijes bočice rezultat je međusobnog djelovanja više jednako važnih čimbenika; a) kariogenih mikroorganizama, b) probavljivih ugljikohidrata, c) vremena i d) zubne plohe kao objekta na koji se negativno djeluje.Što se zapravo u ustima događa u to vrijeme?
Prilikom ovakvih uvjeta, u usnoj šupljini dolazi do naglog pada pH vrijednosti mikrosredine ispod kritične vrijednosti za nastanak karijesa. Niska vrijednost pH, odnosno kiseline djeluje cijelu noć na površinu zuba i počinje proces koji u terminalnoj fazi izgleda kao otapanje cakline i dentina. Roditelji bi početni oblik bolesti koji se očituje kao bijele ili žute pjege na kruni zuba svakako trebali zamijetiti i potražiti savjet i pomoć stomatologa. Uz stručnu pomoć bolest je moguće zaustaviti i tako izbjeći posljedice koje ona može uzrokovati. Međutim, ako bolest uznapreduje ona nosi i određene posljedice. Dijete ne može više normalno žvakati, tako uništeni zubi uzrok su raznih infekcija koje stvaraju mnoge neugodnosti (bol, liječenje antibioticima, loše iskustvo sa stomatologom). Moguće su i promjene na zamecima trajnih zubi u smislu diskoloracija, a sve skupa može utjecati i na normalan rast i razvoj čeljusti te oblikovanje pravilnog govora. Kao što smo vidjeli posljedice su mnogostruke i ne baš ugodne. Zato roditelji uz stručnu pomoć stomatologa trebaju poduzeti sve preventivne mjere da se to izbjegne. Početak preventivnih mjera leži u nenavikavanju djeteta na noćnu prehranu i uspavljivanje zaslađenom hranom ili pićem iz bočice. Dalje treba inzistirat na što ranijem početku provođenja oralne higijene (pranje zubi, u početku i uz pomoć roditelja, fluoridacije, redovite stomatološke kontrole). Takvim pristupom vaše dijete će biti zdravije i za sav vaš uloženi trud vratit će vam sretnim i zadovoljnim osmjehom.
 
Da li su električne četkice za zube bolje od "običnih" ručnih?

Uporaba električne četkice za održavanje oralne higijene već je dugo vremena predmet rasprave stručnjaka u koji se bave oralnom higijenom i preventivom karijesa. Stomatološko znanje i tehnološki razvoj omogućio je izradu vrlo učinkovitih naprava za tu svrhu. Početna istraživanja učinkovitosti električnih četkica u odnosu na “običnu” četkicu bila su jako pozitivna i ohrabrujuća za ovaj novi proizvod. Vremenom se kroz široku svakodnevnu uporabu i klinička istraživanja pokazalo da je podjednaka učinkovitost ručnih i električnih četkica, a krajnji rezultat je ovisan samo o znanju i motiviranosti onoga tko ih koristi. Električnu četkicu treba shvatiti kao vrlo vrijedno dodatno pomagalo posebno kod djece s posebnim potrebama koja nisu u mogućnosti razviti pravilnu motoriku koja je  potrebna za adekvatno samostalno održavanje oralne higijene. El. četkica može biti vrlo korisna i pacijentima koji nose fiksni ortodontski aparat, te u pojedinim fazama liječenja parodontnih oboljenja.

Koliko često djeca trebaju posjećivati stomatologa, odnosno ići na redovite kontrole?

Redovita kontrola u današnjim uvjetima rada s obzirom na prevenciju karijesa sukladno svjetskim standardima smatra se i terapijskim postupkom. Zato se tijekom redovite kontrole provode različiti terapijski postupci u preventivne svrhe koji su usko vezani uz ordinaciju i rad stručnjaka, tako da ih je nemoguće provesti kod kuće. Na taj se način intenzivira rad na prevenciji karijesa i ciljano se provode protu karijesni postupci, bez mogućnosti da pacijent bude prepušten samom sebi i svojoj savjesti. Zato po preporukama krovnih svjetskih ustanova koje se bave preventivom karijesa, djeca do petnaeste godine života trebala bi biti na kontroli kod stomatologa svaka tri mjeseca. Kada se po ovakvom protokolu vodi briga o zdravlju zubi djeteta, mala je mogućnost da nešto izmakne kontroli. Na takav se način može imati odličan uvid u provođenje oralne higijene, postojanju nepogodnih navika, načinu prehrane, razvojnim nepravilnostima, vremenu mijene zubi, itd.
Svi ovi nabrojeni čimbenici koji se tijekom redovitih kontrola sistematski procjenjuju osigurat će stomatologu bolju točnost njegove terapije, što će rezultirati dobrim zdravljem zubi i usta djeteta i na kraju opravdati obostrano uloženi trud.

Koje je dob djeteta najbolja za prvi posjet stomatologu?

Svjetski standard kao i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i Američke akademije za pedodonciju govori da prvi posjet stomatologu treba uslijediti nakon nicanja prvih zubi, a najkasnije šest mjeseci nakon toga. To prosječno znači do prve godine života djeteta.
Kako bi trebao izgledati i čemu služi tako “rani” posjet stomatologu?
Prvi posjet za dijete mora proći ležerno, u igri i upoznavanju malog pacijenta s okruženjem stomatološke ordinacije. Kod prvog posjeta svakako se ništa ne radi, a dijete treba osjetiti dobronamjernost liječnika te sretno i bez ikakvog lošeg iskustva otići kući. Takvim pristupom razbija se strah, odnosno ne stvaraju se nikakve predrasude o mogućem neugodnom iskustvu u stomatološkoj ordinaciji. Drugi, isto tako važan, dio prvog posjeta odnosi se na roditelje ili skrbnike. U razgovoru s njima liječnik dolazi do važnih anamnestičkih podataka, npr. pati li dijete od kakvih sistemskih oboljenja (alergije, dijabetes, anemije...), ima li dijete kakve nepogodne navike (dudanje prsta, noćno hranjenje bočicom ...). Edukacijski dio razgovora ide u smjeru važnosti i načina preveniranja zubnog karijesa i drugih oboljenja usne šupljine. Roditelj dobiva važne informacije o načinu pranja zubi, o preparatima fluora, o  uporabi drugih sredstava za održavanje oralne higijene kao osnovne pretpostavke za prevenciju karijesa. Svakako im treba objasniti i važnost redovite tromjesečne kontrole koja omogućuje pravovremenu dijagnozu i terapiju svih patoloških nalaza u usnoj šupljini. Nakon ovih činjenica jasno je da ovakav pristup u mnogome eliminira neugodnosti koje može izazvati posjet stomatologu ako se s njime zakasni. S brigom i razvijenom svijesti, roditelji će uz pomoć stomatologa  učinit veliku uslugu svom djetetu. Preventiva u svim granama medicine mora imati prednost pa se u tom smjeru treba i educirati i ponašati.

Moja kćer ima 13 godina i bavi se košarkom. Postoji li neki štitnik za zube kako joj se ne bi ponovilo kao prije tri godine da ostane bez prednjeg zuba?

Štitnik za zube pomagalo je koje bi svi sportaši koji se bave sportovima kod kojih je izravan kontakt neizbježan gotovo obavezno trebali imati. Posebno se to odnosi na vrhunske sportaše koji su svakodnevno u opasnosti od zadobivanja teških ozljeda stomatognatog sustava. Naravno da bi i sportaši-rekreativci mogli nositi štitnike za zube. Stoga bi košarkašice i košarkaši svakako trebali imati takvu vrstu zaštite za zube jer je gotovo svaka trauma zuba teška tjelesna ozljeda i nepovratni gubitak. Postoje dvije osnovne vrste štitnika, konfekcijski i individualni. Konfekcijski štitnici su polugotovi proizvodi koji se prilagođavaju u ustima dok se individualni izrađuju u stomatološkoj ordinaciji na osnovi otiska odnosno sadrenog odljeva. Materijali odabira za izradu štitnika su najčešće različite vrste gume ili eventualno mekana plastika. Svaki od navedenih štitnika ima svoje prednosti i mane, ali je važno naglasiti da je zaštitna uloga individualnih štitnika puno bolja a i ugodniji su za nošenje. Prije nego se odlučite za izradu štitnika svakako potražite savjet i pomoć stomatologa.

Na sistematskom pregledu u vrtiću mojoj šestogodišnjakinji nije pronađen niti jedan karijes. Unatoč tome naručena je kod stomatologa zbog “pečaćenja” zubi. Zašto se zubi moraju pečatiti i o kakvom se zapravo postupku radi ?


To što vaša kćerka nema pokvarenih zubi jako je povoljna činjenica. No, isto tako valja poduzeti sve moguće mjere da se takvo stanje održi i u budućnosti. Upravo je pečaćenje zubi odnosno fisura jedan od najvažnijih preventivnih postupaka koji se danas rabe. Dijete često nije u mogućnosti pravilno čistiti žvačnu plohu stražnjih zuba, pogotovo u vrijeme kada oni niču. Jamice i fisure tek izniklih prvih trajnih kutnjaka često su jako duboke i uske, što samo dodatno otežava adekvatno održavanje oralne higijene. Upravo na tim mjestima i počinju prvi karijesi trajnih zubi, čak u 50-60%. Da bi to spriječili, pečatimo zube. Postupak pečaćenja potpuno je neagresivan, bezbolan, brz i napose učinkovit zahvat. Tretira se samo žvačna ploha zuba koja se na kraju zalijeva plastičnom masom te se duboke jamice pretvaraju u plitke koje se manje podložne nastanku karijesa. Tako nepravilna površina zuba postaje glatka, bez mjesta gdje se zadržava hrana te na taj način puno dostupnija četkici ali i fiziološkom samočišćenju.. Ako pečat i otpadne, on se vrlo lako može obnoviti na svakoj redovitoj kontroli. Pečaćenje zubi jednostavan je, učinkovit i jeftin postupak za prevenciju zubnog karijesa kojeg bi svakako trebalo što češće koristiti.

Pomažu li i koliko gume za žvakanje u sprječavanju karijesa?

Gume za žvakanje svakako pomažu u sprječavanju karijesa uz pretpostavku da se konzumiraju žvakaće gume koje ne sadržavaju šećer. Sada na tržištu ima jako puno takvih proizvoda, tako da svatko može naći nešto za sebe. Osnovno načelo zaštitnog djelovanja žvakaćih guma bez šećera odnosno s umjetnim zaslađivačima jest ometanje normalnog metabolizma bakterija. Bakterije prepoznaju umjetni zaslađivač (sorbitol, manitol, ksilitol) kao šećer, no problemi za bakterije nastaju u trenutku kada počne probava tih alkoholnih derivata šećera. Ili su oni u potpunosti neprobavljivi za bakterije ili metabolizam skreće u nekom drugom pravcu. U takvom metabolizmu bakterije ne stvaraju dovoljno energije za vlastito razmnožavanje a i stvaranje kiselina opasnih za nastanak karijesa nije isto kao kod razgradnje probavljivih ugljikohidrata. Daljnje pozitivno djelovanje žvakaćih guma je to što se povećava stvaranje sline koja omogućava bolje prirodno čišćenje zubi i obranu zaštitnim faktorima iz nje. Ako je žvakaćim gumama dodan i fluor, benefit je još veći. Treba napomenuti da je preporučljivo žvakaće gume konzumiraju u određenom intervalu (najbolje iza obroka), i ne predugo, prosječno 5-10 minuta. Predugo žvakanje bespotrebno može opteretiti žvačne mišiće, negativno djelovati na čeljusni zglob i utjecati na preveliko trošenje (abraziju) zubi.
Na kraju treba naglasiti da su žvakaće gume dobro dodatno sredstvo za zaštitu zubi od karijesa i da imaju protektivno djelovanje, ali samo onda kada se provode osnovne mjere za očuvanje zdravlja usne šupljine.

Dijete mi je staro 3 godine i prednji zubići su mu se već počeli kvariti. Što je uzrok tome i što mi je za činiti ?

Po vašem opisu za pretpostaviti je da se radi o karijesu bočice. To je stanje karakterizirano potpunim uništenjem tvrdih zubnih tkiva, napose krune zuba, prvenstveno gornjih sjekutića, a u poodmakloj fazi bolesti bivaju uništeni i kutnjaci. Načelno, u takvim situacijama jedino nisu zahvaćeni donji sjekutići koji su zaštićeni jezikom u vrijeme dudanja. Takva stanja vezana su uz konzumaciju različitih zaslađenih napitaka iz bočice poput čaja, mlijeka ili voćnih sokova posebice tijekom noći ili za vrijeme uspavljivanja djeteta. Roditelji bi ovaj početni oblik bolesti koji se očituje kao bijele ili žute pjege na kruni zuba svakako trebali zamijetiti te potražiti savjet i pomoć stomatologa. Uz stručnu pomoć bolest je moguće zaustaviti i tako izbjeći posljedice koje ona može uzrokovati. No ako bolest uznapreduje ona nosi i određene posljedice.
Dijete ne može više normalno žvakati, tako uništeni zubi uzrok su raznih infekcija koje stvaraju mnoge neugodnosti (bol, liječenje antibioticima, loše iskustvo sa stomatologom). Moguće su i promjene na zamecima trajnih zubi u smislu diskoloracija, a sve skupa može utjecati i na normalan rast i razvoj čeljusti. Posljedice su mnogostruke i ne baš ugodne. Zato bi trebalo uz stručnu pomoć stomatologa  poduzeti sve preventivne mjere kako bi se to izbjeglo. Početak preventivnih mjera leži u nenavikavanju djeteta na noćnu prehranu i uspavljivanje zaslađenom hranom ili pićem iz bočice. Nadalje, treba inzistirat na što ranijem početku provođenja adekvatne oralne higijene, četkanje zubi uz pomoć roditelja, fluoridaciji kao i redovitim stomatološkim kontrolama.

Dijete mi je nedavno palo s bicikla i slomilo prednja dva trajna zuba. Stomatolog mu je pružio prvu pomoć. Što mi je dalje činiti i što možemo na kraju očekivati?

Prva i osnovna stvar je da kod bilo kakvog takvog incidenta hitno posjetite stomatologa. On će znati procijeniti težinu ozljede i pružiti prvu pomoć, a ako je potrebno uputit će vas i specijalisti. Povrede zuba u takvim slučajevima, poput frakture cakline ili cakline i dentina mogu biti vrlo lagane i jednostavne za tretman, no isto tako ni komplicirane frakture krune i korijena zuba nisu rijetkost. Najvažnija je svakako brza intervencija, jer vrijeme proteklo od ozljeđivanja do terapijskog zahvata značajno utječe na sam tijek terapije i njezinu uspješnost. Svaki izgubljeni sat može ugroziti prognozu za povoljan ishod terapije ili terapiju može znatno otežati. Važno je napomenuti da slomljeni dio zuba ili cijeli zub ako je on izbijen, treba sačuvati. Takav zub ili njegov dio treba staviti u mlijeko, fiziološku otopinu ili slinu i kod prvog pregleda donijeti u stomatološku ordinaciju. Uz pretpostavku da će intervencija biti brza i takve na prvi pogled teške povrede mogu se relativno lako i uspješno sanirati. Krajnji cilj svakog stomatološkog zahvata nakon traume zuba je pod svaku cijenu zadržati zub ili korijen u ustima. Kada se to uspije veliki dio posla je već obavljen. Završni dio estetske rekonstrukcije kojim će se nadomjestiti izgubljeni dio tvrdog zubnog tkiva bit će samo kruna uspješnog liječenja dentalne traume. To može biti učinjeno na više načina. Izradbom kompozitne nadogradnje (bijeli materijal za ispune) ili krunice (navlake). Terapija je uspjela  onda kada ona i estetski zadovoljava. Na sreću pacijenata, danas su vrlo rijetki slučajevi kada baš ništa nije moguće učiniti, i samo zapušteni slučajevi i nepravovremeni odlazak stomatologu dovode do toga da se zub izgubi odnosno da se mora izvaditi.

Imam 17 godina i žute zube, a želim imati bijele. Kako se to može izvesti, je li to opasno i kako često se to može raditi?

Izbjeljivanje zubi danas postaje vrlo moderan postupak koji svakako ima svoja ograničenja i rizike a može se temeljiti na različitim kliničkim postupcima. Ono što je danas vrlo široko i jednostavno primjenjivo je kemijsko izbjeljivanje zubi. Navedeni postupak provodi u jednoj posjeti u stomatološkoj ordinaciji ili kroz 7-10 dana odnosno noći pomoću različitih oksidantnih gelova i individualnih udlaga, koji se tijekom spavanja apliciraju na zube. Drugi način je izrada svjetlijih keramičkih ljusaka ili djelomičnih «navlaka» što je druga razina zadovoljavanja estetskih zahtijeva pacijenata koja iziskuje i ireverzibilno oštećivanje zubi odnosno brušenje. Prije nego se odlučite na neki od navedeni zahvata svakako potražite mišljenje stomatologa koji će procijeniti vašu situaciju i objasniti postojeće mogućnosti i rizike koji uvijek postoje. Osobno, stava sam da se dobrim čišćenjem i poliranjem zubi, prije svega u ordinaciji ali i kod kuće može puno napraviti na poboljšanju postojećeg stanja, s tim da je rizik pri tome minimalan jer je sve pod nadzorom vašeg terapeuta.

Koliko je važno redovito uzimanje tabletica fluora kod djece za zaštitu zubi od karijesa? Ja dosta teško uspijevam redovito provoditi ovu “terapiju”. Postoji li nešto što će također osigurati zaštitu zubi bez tako česte uporabe?

Endogena fluoridacija ili u ovom slučaju fluoridacija s tabletama dugo je vremena smatrana vrlo učinkovitim i važnim preventivnim postupkom. Čak bi se moglo reći da je medikacija na takav način bila moderna. Danas se stavovi mijenjaju, tako da suvremena znanost  i struka stavljaju u drugi plan ovakve karijes preventivne postupke. Težište se danas prebacuje na individualne karijes preventivne postupke, koji će biti u potpunosti pod nadzorom stomatologa. U ordinaciji bi se kroz redovite tromjesečne kontrole, koje počinju s navršenih godinu dana starosti djeteta, trebala raditi procjena ugroženosti karijesom te se nakon toga provoditi preventivna terapija za svakog pojedinačno, a sve prema potrabama pojedinca. Zato bolje na vrijeme potražite stručan savjet stomatologa, nego ovako neredovitom primjenom preventivnih sredstava propustiti optimalno vrijeme za očuvanje zdravlja zubi vašeg djeteta.

Imam dječaka starog 10 mjeseci i nikla su mu zasada četiri gornja i donja mliječna zuba. Ono što me brine je njihova nepravilnost odnosno način na koji su nikli (nisu lijepo složeni). Što mi je činiti?

S obzirom na starost vašeg djeteta i probleme koje ste istakli gotovo da je sigurno da nema mjesta zabrinutosti. U ovoj fazi razvoja čeljusti i ostalih organa usne šupljine (zubi, mišići), promjene su toliko normalne, česte i brze, obilježavajući upravo na taj način normalan rast i razvoj stomatognatog sustava. Posebno se to odnosi na postav zubi, što vas trenutno zabrinjava. Organi poput usnica, obraza ili jezika te njihova svakodnevna funkcija snažni su regulatori rasta i razvoja, koji osiguravaju pravilnost ovog procesa. Pravilnim prehrambenim navikama i daljnjim rastom čeljusnih kostiju te nicanjem novih mliječnih zubi tek će se  s 2,5-3 godine starosti djeteta, nakon nicanja svih mliječnih zubi moći vidjeti pravo stanje. No, kao što je ranije rečeno, toliko je čimbenika koji utječu na pravilan rast i razvoj koji ostavljaju puno prostora za kompenzatorne mehanizme, koji će većinu prolaznih poteškoća pravilno regulirati, posebno do vremena nicanja trajnih zubi.

Imam dijete staro godinu dana. Poučena vlastitim lošim iskustvima, željela bi već sada trajno zaštiti zube svog djeteta. Kako?

Ovakvo pitanje možda je i najveća enigma i izazov stomatologije. Kada bi postojao jednoznačan odgovor, cjepivo ili tableta, borba protiv najučestalije bolesti modernog čovjeka, karijesa, bila bi vrlo jednostavna, a ona to zasigurno nije. Dobar početak ove priče je u tome što ste se vi javili u pravo vrijeme s obzirom na starost vašeg djeteta. U ovakvoj dobi započinje pravilna i po mnogim pokazateljima učinkovita preventiva karijesa. Uz jedan kratki pregled, anamnezu i savjetovanje sa specijalistom pedodoncije dobit ćete puno odgovora i savjeta koji će olakšati vaša nastojanja. Ukazivanjem na čimbenike rizika i razumijevanjem načina na koji se oni mogu umanjiti, osigurat će te odgovarajuću brigu za zdravlje vašeg djeteta. S puno elemenata poput pravilne prehrane, rane i kvalitetne oralne higijene, fluoridacije  i redovitih stomatoloških kontrola (svaka 3 mjeseca), stvorit će te navike kod vašeg djeteta koje će se s vremenom višestruko isplatiti. Zasada oti?ite na pregled i potražite savjet, te tako informirani i motivirani pokušajte ostvariti željeno.  

Kako i na koji način spriječiti nastanak karijesa?

Karijes je najčešće oboljenje modernog čovjeka. Brojkama to izgleda tako da više od  90% cjelokupne ljudske populacije boluje od karijesa. Srećom se od karijesa ne umire, ali neizravno je čovjek i vitalno ugrožen od te bolesti. Nije potrebno napominjati da su problemi s probavom ili gubitak estetike direktne posljedice zapuštene usne šupljine. Kako se onda boriti protiv karijesa?
Početak svega je u odgovarajućem održavanju oralne higijene. Danas postoji jako puno sredstava koja nam to olakšavaju, no sve se temelji na redovitom pranju zubi četkicom i pastom (minimalno 2 puta dnevno po 3 minute).
Sva druga sredstva koja su nam na raspolaganju od zubne svile, fluoridnih preparata, antiseptičkih tekućina za ispiranje, tuševa za zube, žvakaćih guma bez šećera, dodatno smanjuju stvaranje zubnih naslaga što izravno utječe na smanjenje obolijevanja od karijesa.
Uz sve te mjere svakako treba uključiti i stomatologa koji će kontrolirati i unaprjeđivati naše oralno zdravlje. Redovite šestomjesečne a za djecu i tromjesečne kontrole vašem stomatologu daju potpuni uvid u vaš dentalni status, što mu daje prostora i vremena za planiranje terapije na obostrano zadovoljstvo. Stomatolozima danas stoji na raspolaganju mnoga sredstva i znanja važnih u prevenciji karijesa. Premazivanje zaštitnim lakovima, fluoridnim preparatima, pečaćenje fisura, odabiranje odgovarajuće četkice, paste i načina četkanja zajedno s pacijentom do mnogih drugih preventivnih metoda daju danas značajne rezultate za dentalno zdravlje.
Ako na kraju i dođe do karijesa, na redovitim kontrolama on će se pravovremeno dijagnosticira i sanira jednostavnim konzervativnim zahvatom.
Ali kada zub zaboli, pacijent otekne i stvari se zakompliciraju, počinju problemi. Tada sve što je ranije napisano nema više svoju svrhu, pa i gubitak zuba postaje stvarnost. A gubitak prvog zuba, u pravilu, kao u lančanoj reakciji povlači za sobom samo nove probleme.
Zato na kraju ponovo treba staviti naglasak na važnost dobre oralne higijene i stomatološku kontrolu uz druge preventivne postupke koji će nam zajedno omogućiti još dugo sretno i zadovoljno smijemo, jer samo je zdrav osmijeh ujedno lijep i neodoljiv.

Da li je istina da se kalcij gubi iz zubi tijekom trudnoće te zato češće nastaje karijes u to vrijeme? Trebam li uzimati kakve dodatke u prehrani kako bi osigurala pravilan razvoj zubi svojeg djeteta i sačuvala zdravlje svojih ?

Vaša prehrana tijekom trudnoće svakako utječe na razvoj zubi vašeg nerođenog djeteta. Tvari iz hrane poput proteina, fosfata, kalcija, fluora te vitamina A, C i D, važni su za izgradnju zdravih zubi. Ono što je važno reći je da nema niti jednog znanstvenog dokaza da kalcij i drugi minerali zbog nedostatka u tijelu mogu biti izgrađeni iz zubi majke tijekom trudnoće. Svi potrebni sastojci za pravilan rast i razvoj ploda dostupni su iz jedne ujednačene i zdrave prehrane. Samo u ekstremnim situacijama deficita, koje su izuzetno rijetke, poremećaj se rješava tako što se iz kostiju majke nadoknađuje manjak minerala, prije svega kalcija, no isto tako i minerala u tragovima, posebno fluora. Prehrana bogata mlijekom i mliječnim proizvodima te svježim voćem i povrćem zasigurno će vama i plodu osigurati dovoljnu količinu potrebnih minerala i vitamina. Više savjeta o tome potražite i kod vašeg ginekologa. Svoje zube tijekom trudnoće sačuvat ćete pojačanom stomatološkom skrbi i boljom oralnom higijenom jer usna šupljina u tom vremenu, pod utjecajem hormona, postaje okruženje znatno podložnije za nastanak karijesa i drugih upalnih procesa s naglaskom na zubno mesu.

Koliko je važno sačuvati slomljeni dio zuba nakon loma krune? Može li se on iskoristiti?

Kada se već dogodi takva neugodna nezgoda kao što je fraktura krune zuba, koja na određeni način ostavlja trajne posljedice i u funkcionalnom i u estetskom smislu, odlomljeni dio krune koji se uspije sačuvati predstavlja veliki kapital za buduću rekonstrukciju odnosno liječenje ove ozljede. Kako danas suvremeni materijali za rekonstruktivnu stomatologiju omogućuju sjajne adhezijske učinke prema tvrdim zubnim tkivima, tako je liječenje povrede krune zuba s frakturnim fragmentom postao stvarnost, pružajući najviše moguće funkcijske i estetske standarde. Jednostavnim rječnikom rečeno pomoću tkivnih ljepila i materijala za bijele ispune odlomljeni komad zuba može se ponovo zalijepiti i tako se na najprirodniji način provedi liječenje povrede zuba.

Imam petogodišnjeg sina koji još uvijek sisa prst. Ta navika je sada već uzela dosta maha tako da je poprilično deformirala gornju čeljust. Posebno se to vidi na zubima i nepcu. Rečeno mi je da je svaka terapija prije nicanja trajnih zubi preuranjena. Što mi je činiti?

Nepogodna navika poput sisanja prsta, posebno noćnog ali i dnevnog, stvarno može uzrokovati ozbiljne deformacije zubi i čeljusti kod djeteta. Na sreću, vaše dijete ima sada još uvijek samo mliječne zube, no ako se ne poduzmu adekvatne mjere takav nepravilan rast, posebno gornje čeljusti, može se nastaviti i kroz vrijeme nicanja trajnih zubi, a to svakako treba izbjeći. Ono što će najviše pomoći u slučaju vašeg djeteta je odvikavanje od ove nepogodne navike. To će gotovo sigurno značiti i rješenje trenutnog problema uz eventualne kasnije manje ortodontske korekcije. Na koji način će se pomoći malom pacijentu kako bi se odviknuo sisanja prsta teško je sa sigurnošću reći. Jedan od načina je izrada vestibularne ploče i provođenje mioterapije koje su u nadležnosti specijaliste ortodonta. Drugi dio terapije koji svakako uz stomatološku treba provesti je psihološka terapija kod dječjeg psihologa koji će kroz razgovor možda odgonetnuti i riješiti čestu psihološku podlogu ove navike. Uz ovako koncipiranu terapiju treba se nadati dobrom rezultatu.

Koristi li se u stomatologiji opća anestezija?

Stomatologija kao kirurška disciplina koristi različite vrste anestezija odnosno analgezija, pa tako i opću anesteziju. Za pretpostaviti je da vas je na ovo pitanje ponukala neugoda i strah kojeg izaziva i sama pomisao da morate ići kod stomatologa. No, ipak mišljenja sam da tako radikalan potez kao opća anestezija zbog dentalnog zahvata ima svoje alternative. Opća anestezija ima svoje rizike i treba je koristiti samo kad za to postoji zaista opravdan razlog. Posebno se to odnosi na djecu. Naravno da su svi stomatološki zahvati mogući u općoj anesteziji, ali to uz povećanje rizika za vas, iziskuje prethodne internističke pretrage, adekvatnu opremu, educirane stručnjake i hospitalizaciju. Sve to značajno poskupljuje potrebni zahvat. Zato u dogovoru s vašim stomatologom, prije definitivne odluke, treba pokušati s korištenjem premedikacije (npr. Apaurin prije zahvata), svjesnom sedacijom pomoću dušičnog oksidula, intravenskom sedacijom ili hipnoterapijom.

Koliko je opasno popravljti zube s lokalnom anestezijom (s injekcijom) i ima li to kakve štetne posljedice na organizam?

Što se tiče sistemske toksičnosti anestetika odnosno štetnog djelovanja anestetika na organizam njega skoro da i nema. Neku alergijsku reakciju (anafilaktički šok) koja bi mogla vitalno ugroziti pacijenta gotovo i ne možemo očekivati. Neke reakcije poput kratkotrajne slabosti ili mučnine su moguće zbog dodataka anestetiku, najčešće adrenalin. No, to su zanemarive nuspojave koje se događaju rijetko, vrlo kratko traju i nemaju značajne posljedice. Zato možemo reći da je rad s anestezijom gotovo potpuno bezopasan. Na prvi dio pitanja odgovor je da je danas moguće ili bolje rečeno preporučljivo raditi svaki bolni zahvat u ustima (čišćenje karijesa, preparacija za krunicu) uz korištenje lokalne ili provodne anestezije. Vađenje zuba ili neki drugi kirurški zahvati koji se danas rutinski rade, gotovo su neizvedivi bez anestezije. U nekim zemljama nije čak niti dozvoljeno raditi bilo kakav i najmanje bolni zahvat u ustima bez uporabe anestezije. Treba svakako istaknuti i prednosti koje pruža rad s anestezijom. Komfor koji ima pacijent i smanjenje njegove napetosti i straha od bola nezamisliv je. Sve ono što je pacijenta odvraćalo od posjeta stomatologu uz anesteziju u potpunosti se eliminira. Tada je i stomatologu rad znatno olakšan a mišljenje je da se svaki terapijski zahvat može izvesti bolje i egzaktnije kada pacijenta ne boli. Kod rada s djecom pogotovo je važna bezbolnost, jer loše iskustvo djeteta može dovesti do potpune nekooperativnosti malog pacijenta i odbijanja dentalnog tretmana što kasnije može imati višestruke posljedice. Na kraju treba istaknuti visoku vrijednost anestezije i njezinu opravdanost u svakodnevnoj stomatološkoj praksi, bez ikakvih ili zanemarivih briga o štetnosti samog postupka, a uz naglasak na velike benefite koje